Europska komisija donijela dvije važne strategije za očuvanje bioraznolikosti

Uoči Međunarodnog dana bioraznolikosti koji se obilježava 22. svibnja, Europska komisija donijela je Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. te Strategiju „Od polja do stola“ (Farm to Fork Strategy), dvije vodeće politike za provedbu Europskog zelenog plana. Ove dvije strategije bit će prvi test posvećenosti Komisije i zemalja članica smanjenju degradacije okoliša i urušavanja bioraznolikosti. Istodobno objavljivanje dviju strategija pokazuje kako je za rješavanje trenutnih izazova na sveobuhvatan način potrebno povezano promišljanje, o okolišu, društvu i ekonomiji.

No, kada govorimo o zaštiti podmorja, dvije se strategije znatno razlikuju u razini ambicije te se postavlja pitanje njihove usklađenosti. 

Strategija za bioraznolikost poziva na zaštitu 30% površine europskog mora do 2030. godine, uključujući stavljanje trećine ove površine pod strogu zaštitu te učinkovito upravljanje svim zaštićenim morskim područjima, usmjeravajući posebnu pozornost ka regulaciji ribolovnih aktivnosti. Također planira usvojiti obvezujuće ciljeve za bioraznolikosti mora, fokusirajući se na ekosustave koji učinkovito pohranjuju ugljik te područja iznimne bioraznolikosti. 


Nažalost, druga strategija „Od polja do stola“ propustila je priliku da ove ciljeve iz Strategije za bioraznolikost preslika u konkretne ciljeve u kontekstu sektora proizvodnje hrane iz mora te osigura konkretne mjere za smanjenje prelova, kao i prijelaz s destruktivnih ribolovnih praksi na održivi ribolov s manjim negativnim učinkom na okoliš. Ova strategija propustila je uvrstiti i jasnu obvezu izbjegavanja subvencija u ribarstvu koje potiču daljnju prekapacitiranost ribolovnih flota, prelov te negativan utjecaj na morski ekosustav.
 
Trenutačna površina zaštićenih područja obuhvaća tek 1,94% hrvatskog teritorijalnog mora te 16,26% obalnog mora pod ekološkom mrežom. Unutar ovih područja samo u nacionalnim parkovima i na području Jabučke kotline postoje male površine zona stroge zaštite. Nadamo se kao će ova strategija potaknuti Hrvatsku na konačno donošenje pravilnika kojima se regulira ribolov u zaštićenim područjima, jačanje mehanizama kontrole te povećanje površine Jadrana pod strogom zaštitom kroz uspostavljanje mreže trajnih zona bez ribolova – naglasila je predsjednica Upravnog odbora Udruge Sunce Split, Zrinka Jakl. 

Strategija za bioraznolikost bavi se mnogim ključnim prijetnjama morskom okolišu, uključujući ribarstvo, onečišćenje iz kopnenih izvora (poljoprivreda, plastika, industrijske i kućne otpadne vode, vađenje minerala).

Usredotočuje se na razorne učinke prekomjernog ribolova i štetnih ribolovnih praksi (npr. neselektivni ribolov, alati koji oštećuju morsko don) i njihovu nespojivost s ciljevima očuvanja bioraznolikosti. Na ovaj način utire se put za snažnije djelovanje na smanjenju negativnih utjecaja ovih praksi na okoliš, ali i održivi ribolov. Strategija ističe kako bi ljudske aktivnosti na moru trebale biti planirane, uzimajući u obzir osjetljivost i omogućavanje obnove morskih ekosustava.

Napokon, iako Strategija za bioraznolikost raznolikosti prepoznaje nužnost potpune provedbe Zajedničke ribarstvene politike EU, Okvirne direktive o morskoj strategiji te Direktive o pticama i staništima kako bi se ostvarili zadani ciljevi, propustila je kritičnije se osvrnuti na već ranije zadane ciljeve iz ovih dokumenata. Ipak, strategija zadaje obvezu izrade do 2012. akcijskog plana za očuvanje ribolovnih resursa i zaštitu morskih ekosustava.


Više o donesenim strategijama i njihovom utjecaju na očuvanje mora:

Partneri

Web stranica zaštitamora.net izrađena je u okviru projekta “Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru—4M” (IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska—Crna Gora 2007—2013.)

Donatori

Web stranica izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Sadržaj ove Web stranice isključiva je odgovornost Udruge Sunce i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.