Zaštita mora

Djelatnici i suradnici Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce na poziv Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, uz logističku podršku ronilačkog centra Draulik Milna u razdoblju od 21. do 27.06.2020. uspješno su proveli kartiranje i monitoring livada posidonije na područjima ekološke mreže Badija, otoka oko Korčule (HR4000007), Akvatorija južno od uvale Pržina i sjeverno od uvale Bilin žal uz poluotok Ražnjić (HR3000431).

Posidonia oceanica, posidonija ili voga pod kojim imenom je na ovom području poznatija, svojim izgledom stvara pogodno okruženje za razvoj mladih jedinki brojnih morskih biljnih i životinjskih vrsta. Također, ona je dom mnogih vrsta te bi se njezinim uništavanjem doveo u pitanje opstanak mnogih komercijalnih vrsta riba. Kao takva uvrštena je u ekološku mrežu (mrežu Natura 2000), koja obuhvaća ugrožene vrste i stanišne tipove Europske unije te je potrebno redovito pratiti njezino stanje.

Tijekom proteklog tjedna djelatnici i suradnici Udruge Sunce napravili su ukupno oko 84 urona, što se pokazao kao dovoljan broj, da bi se uz pomoću GPS uređaja na površini i ronilaca u dubini dobio uvid u rasprostranjenost livada posidonije na ovom području.

Otočići oko grada Korčule nalaze se na području gdje im se s jedne strane približava poluotok Pelješac, dok se na drugoj strani nalazi stara povijesna jezgra grada Korčule. Cijeli krajolik je dosta očuvan i jasno je vidljivo da grad Korčula osim povijesne, ima i dugogodišnju ekološku tradiciju. Takva slika nalazi se i u samom podmorju. Prekrasne zelene livade prostiru se u kojem god smjeru se uputiš. Relativno plitko i ravno područje prekriveno kontinuiranom livadom povezuje na prvi pogled razdvojene otočiće u jednu cjelinu.

Osim kartiranja livada posidonije, u cilju prikupljanja parametara vezanih za stanje livada prikupljali su se i podatci o gustoći izdanaka te pokrovnosti livada. Ti podatci, kontinuirano prikupljani na određenim lokacijama, u budućnosti će biti korišteni za uspoređivanje stanja livade, kroz godine.

Na žalost, osim idiličnog područja na nešto manje idiličnu sliku naišlo se na području otočića Badija, koji je uz franjevački samostan iz 16. stoljeća, poznat i kao popularna turistička destinacija. Povećani broj posjeta nautičara ostavili su trag na morskom dnu, gdje se umjesto kontinuiranih zelenih livada koje povezuje okolne otočiće, nalaze brojni prokopi i rovovi izdubljenog sedimenta i livade nastali učestalim sidrenjem. Na mjestima odumrlih dijelova livada sada se nalaze naselja invazivne alge Caulerpa cylindracea. Također, nerijetko se naišlo i na poveće količine otpada poput limenki, plastičnih boca i konzervi.

Područje oko poluotoka Ražnjić te otočića udaljenijih od grada Korčule tijekom ovog istraživanje pokazalo se kao područje zdravih, kontinuiranih livada posidonije. S druge strane područje oko otoka Badija i Planjak, posebice dijelova prema gradu Korčuli, primjer je onoga što bi se lošim postupanjem moglo dogoditi s ostalim područjima u budućnosti. Samo pravilnom regulacijom sidrenja, zbrinjavanjem otpadnih voda i otpada te redovitim monitoringom moguće je očuvati ovo podmorsko naslijeđe, ne samo kao livada nego kao i stanište svih biljnih i životinjskih vrsta kojima je ona neophodna za život.

Zahvaljujemo Županijskoj lučkoj upravi Korčula na podršci tijekom istraživanja, a posebno hvala za gostoprimstvo ide DVD-u Korčula.