Udruga Sunce Split 27. svibnja 2020. započela je s uslugom prikupljanja otpada iz mora putem ronilačkih akcija i koćarenja, koja se provodi u sklopu Programa Ministarstva zaštite okoliša i energetike (službeni naziv: Mjera 3.3.3. Prikupljati otpad u moru putem ronilačkih akcija i putem koćarenja). Cilj navedene mjere je ukloniti otpad iz podmorja i s obale, ali i senzibilizirati javnost o njegovu utjecaju na Jadransko more. Provedba obuhvaća po dvije akcije čišćenja obale i podmorja u sedam županija na moru (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska). Na obali će se čistiti po dvije plaže – jedna pješčana i jedna kamenita. Otpad iz podmorja čistit će licencirani ronioci, dok će ribari prikupljati otpad koćarskim mrežama. U provedbi akcija sudjelovat će volonteri i zaposlenici Udruge Sunce Split na unaprijed utvrđenim lokacijama i utvrđenom protokolu. Lokacije čišćenja bit će odabrane u suradnji s relevantnim dionicima zaštite morskog okoliša poput javnih ustanova za upravljanja zaštićenim područjima, jedinicama lokalne samouprave, udrugama građana, ronilačkim klubovima (udrugama i centrima), ribarskim zajednicama i dr.
Osim čišćenja na odabranim lokacijama predviđenog ovom uslugom, Udruga Sunce Split provodit će monitoring prikupljenog otpada prema metodologiji čija je primjenjivost na našoj obali ispitana na terenu kroz projekt DeFishGear (Vlachogianni, 2015a).
Praćenje vrsta i lokacija otpada iz mora indicija je izvora otpada koji dospijeva u more i važno je za uspostavu funkcionalnih sustava upravljanja, kako otpadom tako i morskim okolišem. Temeljem iskustva provedbe akcija čišćenja i zakonodavnih okvira u RH bit će kreiran prijedlog nacionalnog Protokola za provođenje akcija čišćenja otpada iz mora kao dokument smjernica za sve buduće akcije čišćenja. Upravo taj dokument koristit će svim građanima i udruženjima građana te tijelima javne vlasti u provedbi akcija čišćenja otpada iz mora.
Svjetska mora i oceani kao najveći ekosustavi na planetu, igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže na razini svih ekosustava, a imaju direktan utjecaj na čovjekov život. Osim što su bitan izvor hrane i prihoda, morski ekosustavi važan su čimbenik u ublažavanju prirodnih katastrofa, suzbijanju nametnika i bolesti te pomažu u reguliranju klime (EU Green Deal). Učinkovito funkcioniranje morskih ekosustava utemeljeno je na očuvanoj bioraznolikosti, a učinkovito upravljanje i korištenje resursa uz očuvanje bioraznolikosti predstavlja okosnicu održivog razvoja svake moderne zemlje. No, u cijelom svijetu dolazi do smanjenja biološke raznolikosti kao posljedice ljudskih djelovanja i klimatskih promjena (Globalno izvješće o procjeni, 2019. Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava, https://ipbes.net/news/ipbes-global-assessment-preview). Otpad iz mora predstavlja rastući pritisak na morske ekosustave u svijetu i potreba za jasnim sustavima upravljanja otpadom na kopnu postaje imperativ. Iako na prvi pogled otpad predstavlja estetski problem, daleko su štetniji utjecaji otpada na otpornost ekosustava Jadrana. Otpad ne nastaje u moru, čak 80-90% otpada koje nalazimo u moru dolazi sa kopna. Od prljavih ulica, prepunih kanti za odlaganje otpada, neuređenih i ilegalnih odlagališta otpada, nerazvijenih kanalizacijskih sustava, ribolovnih aktivnosti, kao i onih turističkih. Najveći udio otpada u moru čini plastika. Procjenjuje se da svakog dana najmanje 13 000 tona plastike završi u oceanima. Veliki plastični dijelovi plastike ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste poput morskih kornjača. Još veći problem čini mikroplastika; sitni dijelovi plastike manji od 5 mm. Oslobađa se pranjem sintetičke odjeće, trošenjem automobilskih guma te ispiranjem sredstava za njegu lica i čišćenje koji u sebi sadrže sitne čestice plastike. Mikroplastika je dosegla rekordan nivo od 1.25 milijuna komadića po kvadratnom kilometru u Sredozemnom moru. Što se tiče Jadranskog mora, ne postoje točni zapisi koliko je mikroplastika prisutna u Jadranskom moru i u kojim vrstama. Provedeno je samo nekoliko istraživanja, a sustavni monitoring se još uvijek uspostavlja. No, u svim provedenim istraživanjima pronađena je mikroplastika u različitim količinama. Zbog nedostatka podataka, nemamo stručno definirane pragove što te količine točno znače.
Europska unija kroz Okvirnu direktivu o morskoj strategiji prepoznaje donošenje nacionalnih strategija za upravljanje morskim okolišem kao učinkovit alat kontrole i planiranja ljudskih aktivnosti u morima. Naravno, upravljanje usmjereno očuvanju morskih ekosustava i ograničavanju svih utjecaja kojima je cilj suprotno. Hrvatska je upravo u procesu kreiranja svoje nacionalne strategije za upravljanje morskim okolišem. Kao jedan od akcijskih programa za provedbu navedene strategije donesen je Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske koje je potrebno poduzeti radi postizanja i održavanja dobrog stanja okoliša i mjere koje je potrebno poduzeti radi ostvarivanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.
Udruga Sunce Split, skupa s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike pravovremeno će informirati građane o lokacijama i vremenu akcija čišćenja u svakoj županiji, kao i o mogućnostima da se kao volonteri uključe u akcije. Rezultati svake održane akcije bit će javno objavljeni kako bi građani mogli osvijestiti razinu tog problema.
Veselimo se što ćemo doprinijeti čistoći Jadranskog mora i očuvanju prirodnih ljepota. Pod motom „misli globalno, djeluj lokalno“, srdačno vas pozdravljamo i pozivamo da redovito pratite naše stranice za najnovije informacije!
Web stranica zaštitamora.net izrađena je u okviru projekta “Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru—4M” (IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska—Crna Gora 2007—2013.)
Web stranica izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Sadržaj ove Web stranice isključiva je odgovornost Udruge Sunce i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.