Oceanski porost ili Posidonia oceanica (poznata još i pod nazivima lažina, voge, purola, purić) morska je cvjetnica i endem Sredozemnog mora. Karakteriziraju je tamnozeleni, trakasto uski listovi dužine između 30-140 cm i širine do 1 cm. Rastu u snopićima od 5-8 listova. Biljka ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korjenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve koji se nazivaju „mattes“. Oceanski porost jedan je od najdugovječnijih organizama sredozemlja te može živjeti i do 1000 godina. Gradi velike podmorske livade do oko 40-ak metara dubine, na pjeskovitu morskome dnu, koje su po bioraznolikosti najbogatije zajednice čitavog Jadrana.
Poput biljaka na kopnu posidonija u rano proljeće razvija cvijet koji oplođen prerasta u plod (sjemenku bogatu hranjivim sastojcima) te podsjeća izgledom na maslinu zbog čega se naziva morska maslina. No kako se sjemenke ne javljaju svake godine i na svim lokacijama, nespolno razmnožavanje pomoću rizoma je važnije za opstanak ove vrste odnosno njeno širenje na područja u bližem okruženju. Rast posidonije se odvija jako sporo, oko 1 cm godišnje, što je čini izrazito osjetljivom te je zbog toga zakonom zaštićena vrsta.
Posidonia oceanica i njene livade istinske su morske šume koje imaju čitav niz iznimno važnih ekoloških funkcija: pročišćavanje morske vode, sudjelovanje u ciklusu kruženja hranjivih soli u moru, stabilizacija morskog dna, ublažavanje djelovanja valova i erozije obalnih područja. Proizvode i do 14 litara kisika na dan po metru kvadratnom zbog čega je opravdano možemo nazvati i plućima mora. U livadama živi, hrani se i razmnožava nekoliko stotina vrsta biljaka i životinja, od kojih su mnoge gospodarski važne vrste riba, rakova, glavonožaca, puževa i školjkaša. U jesen stari listovi otpadaju i nerijetko dolaze na plaže gdje se skupljaju u velikim količinama te su bogat izvor hranjivih sastojaka koje obogaćuje more. Zbog iznimne uloge u održavanju cjelokupne ravnoteže morskog okoliša, livade posidonije uvrštene su u prioritetna staništa u okviru europske ekološke mreže Natura 2000.
Livade posidonije ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjem: ribolovom koćama i povlačnim mrežama, sidrenjem, krivolovom dinamitima, gradnjom i nasipavanjem u obalnom području, otpadnim vodama, marikulturom, širenjem invanzivnih vrsta, itd. Sidrenje ima značajan negativan utjecaj na livade posidonije, jer kida korijenje i izdanke; i to u prosjeku 34 izdanka po dizanju sidra (1 izdanak ima prosječno 5 listova). Caulerpa taxifolia i Caulerpa cylindracea su invazivne tropske alge koje zbog brzog rasta i izostanka životinja koje se njima hrane prerastaju druge organizme te predstavljaju značajan rizik za ekosustave morskog dna pa tako i za livade posidonije.
Odumiranjem livada posidonije ugrožene su i druge biljne i životinjske vrste koje ondje žive, stoga njihova zaštita ima neprocjenjivu važnost.
Web stranica zaštitamora.net izrađena je u okviru projekta “Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru—4M” (IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska—Crna Gora 2007—2013.)
Web stranica izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Sadržaj ove Web stranice isključiva je odgovornost Udruge Sunce i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.