Problem nasipavanja morske obale

Smije li se nasipavati more i morska obala građevinskim materijalom? Je li dopušteno betonirati morske stijene? Kakav utjecaj na biljni i životinjski svijet u moru ima nasipavanje? Ova i druga slična pitanja pitaju se mnogi naši građani.

Naime, s dolaskom toplijeg vremena započele su i aktivnosti uz more i na morskoj obali. Tako smo posljednih mjeseci putem našeg servisa Zeleni telefon zaprimili veliki broj prijava koje se tiču upravo sumnje u devastaciju pomorskog dobra. Zeleni telefon Udruzi Sunce djeluje od 1999.g. i predstavlja besplatan alat za sve građane koji žele prijaviti okolišni problem i/ili zatražiti savjet u cilju boljeg očuvanja i zaštite okoliša i prirode.

 

Budući smo posljednjih mjeseci uputili niz prijava nadležnim tijelima na postupanje uočili smo da, osim što ovaj problem nezakonite devastacije pomorskog dobra raste iz dana u dan, postupanje nadležnih tijela je u većini slučajeva nedovoljno ažurno, učinkovito i koordinirano.

 

U svrhu edukacije šire javnosti, za početak ističemo određene zakonske propise koji uređuju ovu materiju, a koji su relevantni pri postupanju.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (čl. 89.) propisuje da se jedino posebnom i jasnom odlukom tijela uprave nadležnog za poslove graditeljstva može dozvoliti odlaganje građevinskog materijala na morsku obalu ili u more. Pri tom je to nadležno tijelo dužno prije donošenja odluke pribaviti suglasnost nadležnog tijela za poslove zaštite okoliša, vodoprivrede i nadležne lučke kapetanije. Tijelo uprave nadležno za poslove graditeljstva može dozvoliti odlaganje građevinskog materijala ukoliko je taj materijal prije odlaganja podvrgnut ispitivanju fizičkih i kemijskih svojstava te ukoliko su navedena tijela dala suglasnost.

Također, zbrinjavanje građevnog otpada (od iskopa, rušenja objekata, otpadnog materijala i dr.) je zaseban problem, budući isti predstavlja posebnu kategoriju otpada koju sukladno Direktivama EU i važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom nije dopušteno odložiti na neusklađena odlagališta otpada, već je potrebno otpremiti u reciklažno dvorište za građevni otpad. Međutim, prema našim saznanjima trenutno u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji nije u funkciji reciklažno dvorište za prihvat građevnog otpada. Ovaj podatak implicira da se sav građevinski materijal mora zbrinuti na druge načine te on kao takav nerijetko služi upravo pri protupravnom nasipavanju mora i obale.

Kako postupiti?

Čl. 88 Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potiče aktivno uključivanje građana u zaštitu okoliša te navodi da svatko tko primijeti da je pomorsko dobro onečišćeno dužan je o tome obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili njezinu ispostavu, odnosno nadležnu županiju.

Osim podnošenja prijave nadležnoj lučkoj kapetaniji, građani se mogu obratiti nadležnoj građevinskoj inspekciji te Inspekciji zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Zašto Inspekciji zaštite okoliša?

Naime, za sve zahvate koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnju građevina u i na moru mora duljine 50 m i više, obvezno je provođenje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš te prije nego se započne s ikakvim aktivnostima treba biti izrađen elaborat u kojem će se procijeniti utjecaj koji će planirani zahvat imati na okoliš, a posebno na morske ekosustave.

Nasipavanja uzrokuju uništavanje važnih priobalnih staništa poput naselja morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica) i zajednice fotofilnih algi. Važnost tih naselja nije samo u njihovoj visokoj produktivnosti (to je najproduktivniji pridneni pojas u moru), već i u tome što se mnogi morski organizmi u njima razmnožavaju, hrane i nalaze zaklon.

Smatramo da se jedino koordiniranim inspekcijskim nadzorom više tijela nadležnih za postupanje te izricanjem prekršajnih sankcija počiniteljima nezakonite devastacije pomorskog dobra može na adekvatan način pristupiti rješenju ovog problema. Svjesni smo devastacija mora i obale u susjednim EU zemljama te bi trebali shodno tome učiti na lošim primjerima.

Ovaj problem istaknut je kao jedan od prioretitnih okolišnih problema s kojima se susreće civilno društvo prilikom sastanka s Uredom Pučke pravobraniteljice RH u Splitu u travnju ove godine. Na istom sastanku su pripadnici civilnog društva iznijeli i problem tzv. „zviždača“, odnosno građana koji su zbog podnesenih prijava u svrhu zaštite okoliša podvrgnuti javnim i privatnim pristiscima.

Neka od prijavljenih nasipavanja izvršena su po nalogu lokalnih tijela vlasti te ovim putem ističemo i potrebu njihovog savjesnog okolišno odgovornog postupanja kao pozitivnog primjera građanima na području njihove mjesne samopurave.

 

Za kraj ističemo kako se Udruga Sunce nastoji boriti s ovim problemom korištenjem pravnih alata koje nam važeći zakoni stavljaju na raspolaganje. Tako je sredinom kolovoza upućena tužba Upravnom sudu u Splitu zbog nasipavanja plaža na dvije lokacije u gradu Supetru, otok Brač – Gustirna luka i Tri mosta, protivno Zakonu o zaštiti okoliša. U ovom slučaju lokalna samouprava je također bila protiv ovakvog svojevoljnog oblikovanja morske obale i prepoznala je štetnost nasipavanja građevinskim otpadom. Vjerujemo da će se i sud prikloniti našem pravnom stajalištu te svojom presudom dodatno educirati počinitelje, ali i donosioce odluka o važnosti zaštite obale i podmorja.

Partneri

Web stranica zaštitamora.net izrađena je u okviru projekta “Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru—4M” (IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska—Crna Gora 2007—2013.)

Donatori

Web stranica izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Sadržaj ove Web stranice isključiva je odgovornost Udruge Sunce i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.